Da li vam se više isplati da budete preduzetnik paušalac ili knjigaš?

Update: 02.12.2020.

1. Ako mislite da će vam dobit u prvoj godini poslovanja biti 0, tada vam se najviše isplati da budete preduzetnik koji vodi poslovne knjige (knjigaš), i da ne primate ličnu zaradu;

2. Ako mislite da ćete u prvoj godini poslovanja imati dobit koja nije veća od 2,2 miliona dinara onda vam je najbolje da budete:

  • preduzetnik paušalac ukoliko je visina paušalnog poreza na vašoj opštini ispod 20.000 dinara;
  • preduzetnik knjigaš koji se opredelio za isplatu lične zarade ukoliko je visina paušalnog poreza na vašoj opštini preko 20.000. dinara;

3. Ako mislite da ćete u prvoj godini poslovanja imati dobit koja je veća od 2,2 miliona dinara onda vam se najviše isplati da budete preduzetnik paušalac.

Hajde sada ovo detaljno da obrazložimo… 

Između ove dve vrste preduzetnika: paušalca i preduzetnika koji vodi poslovne knjige (tzv. knjigaš) postoji velika razlika u oporezivanju, pa ćemo iz tog razloga detaljno istražiti koja vam je opcija jeftinija sa aspekta plaćanja poreza i doprinosa prema državi. 
Na iznos poreza umnogome utiče i dobit koju preduzetnik ostvaruje, pa ću prikazati kolike su obaveze prema državi za različite visine dobiti preduzetnika.

Kolika je visina obaveza preduzetnika paušalca?


Visina poreza i doprinosa koju plaća preduzetnik paušalac unapred je određena (prema kriterijumima iz Uredbe o bližim uslovima, kriterijumima i elementima za paušalno oporezivanje) i visina ovih poreza uopšte ne zavisi od prihoda i dobitka koji paušalac ostvaruje. 

Pošto je visina poreza koju plaća paušalac unapred određena, hajde da vidimo kolika je visina poreza i doprinosa koju mora da plaća preduzetnik koji vodi knjige (tzv. knjigaš).

 

Od čega zavisi visina obaveza preduzetnika knjigaša?

 

Visina poreza i doprinosa koju plaća preduzetnik koji vodi poslovne knjige direktno je srazmerna ostvarenom dobitku na kraju godine.

U slučaju da se preduzetnik nije opredelio za isplatu lične zarade: visina tog poreza je 10%, visina doprinosa za socijalno osiguranje: 37,8% na ceo dobitak na kraju godine. 

Kad vidite ove procente zapitate se šta ostane preduzetniku? Odgovor je: vrlo malo. 

Hajde ovo da analiziramo.

 

Obaveze knjigaša u slučaju da mu je DOBIT 0 dinara! 

 

E sad, ukoliko ste sigurni da u prvoj godini poslovanja (dok razradite posao) nećete ostvariti dobitak, nego možda čak i gubitak, tada vam se najviše isplati da budete preduzetnik koji vodi knjige i nije opredeljen za isplatu lične zarade (čak i pored ovih gore procenata). 

Pitate se kako? 

U ovom slučaju plaćate samo doprinose za socijalno osiguranje svakog meseca na najnižu mesečnu osnovicu, i taj trošak vam trenutno ukupno iznosi 9.500 dinara
Najniža mesečna osnovica doprinosa se menja godišnje (*od 01.01.2018.), jer zavisi od prosečne zarade. Ali to nisu neke velike promene, tako da vam ovde trošak ne može varirati više od 1.000 din. maksimum, u narednih godinu, dve). 
O najnižoj mesečnoj osnovici doprinosa pisali smo više na kraju teksta o prednostima i manama paušalnog oporezivanja. 
Porez na dobit ne plaćate, jer nemate dobit.

Obaveze knjigaša u slučaju da mu je DOBIT veća od 0 dinara!

 

Međutim, mi ćemo pretpostaviti da ćete i u prvoj godini poslovanja ostvariti neki dobitak (jer zato i započinjete sopstveni posao). Niste sigurni koliko će taj dobitak iznositi, pa ćemo poći od pretpostavke da ste se opredelili da budete knjigaš i da ste se opredelili za isplatu lične zarade. Jer u tom slučaju ovaj procenat doprinosa od 37,8 % plaćate samo na visinu lične zarade mesečno, a na kraju godine na dobit koju ostvarite plaćate samo porez od 10%.

Znači kada se opredelite za isplatu lične zarade na kraju godine plaćate samo porez od 10% na celokupnu dobit koju ostvarite.

U slučaju kada se NE opredelite za isplatu lične zarade preduzetnika, onda na kraju godine na celokupni dobitak plaćate:

  • porez od 10% i
  • doprinose od 37,8% (s tim da uvek treba da imate u vidu da doprinose nikada ne možete plaćati na osnovicu koja je niža od najniže mesečne osnovice doprinosa).

Znači, ako ostvarite dobit od 1.000.000 dinara na taj iznos ćete platiti porez i sve doprinose. Tako da vam se, u slučaju da znate da ćete ostvariti značajan dobitak, isplati da se opredelite za isplatu lične zarade. Jer onda samo na visinu lične zarade plaćate doprinose u visini od 37,8%.

Trošak lične zarade preduzetnika?

Da biste plaćali što manji porez i doprinose na zaradu, pretpostavićemo da vam je lična zarada na nivou min. osnovice za doprinose. U tom slučaju bruto zarada vam iznosi 26.000 dinara. Što znači da je mesečni trošak za porez i doprinose na ovu zaradu: 10.470 dinara.

Godišnji porez na dohodak građana Ovaj iznos od 20.634 dinara je minimalni mesečni trošak prema državi (porez i doprinosi) koji ima preduzetnik knjgaš koji se opredelio za isplatu lične zarade, tj. u slučaju da vam je dobitak na kraju godine 0 dinara.

Napomena: Cela zarada od 26.000 dinara u knjigovodstvu se knjiži na trošak. Znači kada računate Prihod-rashod=dobitak, znajte da je u rashodu cela zarada od 26.000 dinara.


Na dobitak koji ostvarite na kraju godine plaćate 10% poreza. Pa se vi preračunajte koliko ćete još troška imati za porez. 


Ovde morate dobro predvideti prihod i sve rashode u vezi sa poslovanjem da biste znali koliko ćete dobitak imati, i shodno tome koliko ćete poreza platiti.


Znači ako vam je paušalni porez na datoj opštini ispod 20.634 dinara, isplati vam se više da budete paušalac, bez obzira na dobit. Visinu paušalnog poreza i doprinosa možete lako saznati putem KALKULATORA ZA PAUŠALNI POREZ I DOPRINOSE.

 Za kompletnu analizu, bitno je pomenuti i godišnji porez na dohodak građana, koji preduzetnik knjigaš plaća ukoliko mu oporeziva dobit na kraju godine zajedno sa zaradom koju prima iznosi više od 2,7 miliona dinara (2.7je bio limit u 2019 godini). 

Za limit se uzima samo neto zarada i dobit posle oporezivanja, i na svaki dinar preko tog limita plaćate godišnji porez na dohodak građana.

Stopa ovog poreza iznosi 10% – na iznos šestostruke prosečne godišnje zarade ; 15% – preko tog iznosa. 
 
Postoje i neoporezivi iznosi – za poreskog obveznika (u ovom slučaju preduzetnika) 40% prosečne godišnje zarade po zaposlenom, za svakog izdržavanog člana porodice – 15% prosečne godišnje zarade, s tim da neoporezivi iznos ne može preći 50% dohotka za oporezivanje.
 
 
Smatramo da vam se preko dobitka od 2.2 miliona dinara u svakom slučaju isplati da budete paušalac, jer tada niste obveznik godišnjeg poreza na dohodak građana, a i verovatno vam je paušalni porez manji od onog koji biste plaćali da ste knjigaš (bar u većini opština).
 

Zašto paušalac nije obveznik godišnjeg poreza na dohodak građana?

 
Zato što se smatra da paušalac zarađuje mesečno onoliko koliko mu je osnovica za plaćanje poreza i doprinosa po Rešenju Poreske uprave
 
Po Zakonu se smatra da mu je to “dobit” odnosno razlika između prihoda i rashoda
 
Znači ako vam je osnovica za oporezivanje po Rešenju npr. 60.000 mesečno, a vi mesečno ostvarujete prihod od 500.000 dinara (ili priliv na tekući račun kao paušalac), sa aspekta Zakona vaša dobit je 60.000 dinara mesečno. 
Odnosno ona razlika do 500.000 (440.000 dinara) predstavlja vaše troškove iz poslovanja sa aspekta Zakona.

 

Zaključak je: ako imate zaista veliki dobitak najviše vam se isplati da budete paušalac. 

P.S. razmislite o tome zašto su svi advokati paušalci…

Ukoliko imate dodatnih pitanja, pišite u komentarima.

17 Comments