Ako ste do sada čuli sve o testu samostalnosti koji se izvesno primenjuje od 01. marta 2020. godine, verovatno već uveliko razmatrate alternative.
U ovom tekstu ćemo pokušati da analiziramo prednosti i nedostatke otvaranja DOO i nastavak poslovanja preko DOO ukoliko smatrate da od 01.03.2020. nećete proći test samostalnosti.
Odmah da razjasnimo:
Ne postoji jefitnija opcija od paušala
u smislu poreza i doprinosa koje plaćate državi.
Znači, sada je suština u tome da razmotrite alternative koje su “najmanje loše” po vas ukoliko ne prolazite test samostalnosti, ili ukoliko zbog najavljenih promena jednostavno više ne želite da budete paušalac (zbog pravne nesigurnosti, subjektivnosti poreskih inspektora i sl.).
Prednosti i nedostaci DOO
O prednostima i nedostacima DOO i preduzetnika kao pravnih formi pisali smo u tekstu Da li da budem preduzetnik ili DOO. Sama procedura otvaranja DOO je prilično jednostavna. Jednočlani DOO može da se otvori online isto kao preduzetnik. Isto popunjavate Registracionu prijavu koja je malo obimnija nego za preduzetnika, i dodatni dokument koji vam treba je osnivački akt.
Nadalje ćemo analizirati troškove koje možete imati kao DOO u odnosu na paušal, da bismo videli koliko vam se ta opcija uopšte isplati.
DOO mora da ima zakonskog zastupnika – direktora. Taj direktor NE MORA DA BUDE ZAPOSLEN u DOO po ugovoru o radu, ali svakako mora da plaća doprinose na najnižu osnovicu za oporezivanje svakog meseca i to trenutno iznosi 8.700 dinara. Znači to vam je NAJNIŽI OBAVEZNI trošak mesečno kod DOO.
Takođe, kod DOO imate i trošak knjigovođe – ukoliko sami ne naučite knjigovodstvo 🙂 – računajte u proseku 12.000 mesečno.
Poreske stope
Porez na dobit DOO iznosi 15%.
Dobit = prihod – troškovi.
Znači ukoliko nemate nikakvih troškova kao DOO sav prihod koji ostvarite u toku godine minus ovaj mesečni trošak od 8.700 dinara = Dobit za oporezivanje.
Dobit za oporezivanje x 15% = Porez na dobit
Ono što ostane je “neraspoređena dobit”, tj. dobit koju možete da podignete sa tekućeg računa kao osnivač,
ALI
pre nego što podignete tu dobit morate da platite još:
15% poreza na dividendu
I tek onda ono što ostane je vaše.
Na primeru prihoda od 6.000.000 dinara to izgleda ovako:
[table id=6 /]
Znači ukoliko želite da osnujete DOO bez zaposlenih, sa vrlo malo troškova računajte da vam ostaje oko 70% prihoda koji sada uzimate kao paušalac.
Naravno ukoliko ispunjavate uslove da budete “kvalifikovani novozaposleni” – tj. niste bili u radnom odnosu u 2019. godini, možete koristiti olakšice za zapošljavanje. Prema usvojenim izmenama i dopunama zakona, osnivač doo koji se zaposli u tom svom doo može da koristi olakšice za zapošljavanje, ukoliko ispunjava uslove da bude “kvalifikovano novozaposleno lice”.
Više o olakšicama pročitajte u posebnom članku:
Najavljene poreske olakšice za zapošljavanje paušalaca od 01.01.2020. godine.
Još nekoliko bitnih činjenica vezanih za DOO:
Dividenda koju podignete kao osnivač, ne ulazi u osnovicu za godišnji porez na dohodak građana. Znači kada platite porez na dividendu, na taj novac više ne plaćate ništa državi.
Znate da je limit za PDV: promet od 8 mil. dinara u poslednjih 365 dana. Međutim, ukoliko poslujete samo sa inostranstvom možete ostvarivati i prihod od 20 milona, a da ne uđete u PDV sistem . Ovo iz prostog razloga što se u promet za PDV ne računa prihod od “izvoza usluga”. Znači za taj limit računate samo prihod koji ste ostvarili na domaćem tržištu.
Možete istovremeni biti osnivač DOO i preduzetnik. Možete čak istovremeno biti osnivač DOO, preduzetnik i zaposleni. Puno posla za jednu osobu, ali prema našim važećim zakonima to je apsolutno dozvoljeno.
Ukoliko vas interesuje bilo šta vezano za poslovanje DOO pitajte u komentarima.
Pozdrav, da li moze i racunica kada direktor radi u svom DOO, ali na kraju godine isplati celokupnu dobit kao bonus na platu?
Ukoliko želite da isplati dobit kao bonus na platu, iz tog iznosa morate da platite cekokupne poreze i doprinose kao na zaradu zaposlenog. Isplativije vam je da isplatite dividendu.
Ali ne placaju se doprinosi na iznos bonusa koji je preko 5x prosecne plate? U slucaju vecih godisnjih bonusa, onda se mozda i isplati?
Ivane, maksimalna osnovica za doprinose važi i za platu, ne samo za bonus, i u 2019. godini iznosi 341.725 dinara. Što znači da na iznos preko maksimalne osnovice placate 10% poreza na zarade. Za porez ne postoji maksimalna osnovica, uvek se plaća na celokupan iznos. Ovde još imate i godišnji porez na dohodak građana, koji je takođe 10%. Tako da lako možete napraviti kalkulaciju sami. Sve vezano za godišnji porez na dohodak građana možete saznati na ovom linku: https://www.neobilten.com/godisnji-porez-na-dohodak-gradjana-za-2018-godinu-neoporezivi-iznos-2-470-644-dinara/
За нас који смо на граници, овакав текст је одличан за опште сагледавање новонастале ситуације.
Можете ли да направите сличан прорачун где ће се постојати и трошкови социјалног и здравственог осигурања, односно где би “директор” имао и плату.
Predraže, to je odličan predlog. Planirali smo da napravimo kalkulaciju i za tu varijantu sa olakšicama na zaradu. Tako da očekujte uskoro na našem blogu.
Mozete li mi reci da li je moja racunica tacna: recimo da hocu da isplatim 5.751.600 dinara kao mesecnu platu (na kraju godine), to je suma iz vase tabele (kad se odbiju troskovi). Neto je 5.057.221 (zbog max osnovice od 341.725, doprinosi su 126.610 a porez 567.769). Kada odbijemo 10% godisnjeg poreza na dohodak gradjana (225.716), ostaje 4.831.505. Ako je racunica tacna, procenat troskova i poreza je manji od 21% u odnosu na ukupan prihod, sto je bolja varijanta od varijante sa dividendom.
Ivane, vaša računica je tačna.
Ok, koristio sam pogresan izraz – ne bi bila plata vec bonus na platu.
Da li po nasem zakonu moze da bude DOO sa 0 zaposlenih, samo direktor, i da ostvari prihod od 6 miliona? Mislim, malo vredja logiku, ko je radio i zaradio te pare. Mada ako zakon kaze da moze…..
Dušane, prema našem zakonu DOO može da ima 0 zaposlenih lica. Ali mora da ima direktora, odnosno zakonskog zastupnika. Zakonski zastupnik mora da prima nadoknadu za svoj rad, jer prema Mišljenju ministarstva finansija ne može da radi besplatno. Visina te nadoknade nije propisana Zakonom. U Srbiji postoji puno DOO firmi sa 0 zaposlenih koje ostvaruju i mnogo veći prihod od 6 miliona.
Ako sam dobro razumeo, mogu biti pausalac sa prihodom do 20M dinara u koliko su sve uplate iz inostranstva?
Mozete li molim Vas objasniti ovo malo bolje. Znaci registrujem firmu koja placa pausalan porez, svi prihodi su recimo u USD i ne moram prelaziti na d.o.o? Test samostalnosti nije primenjiv za kompanije koje posluju iskljucivo sa inostranstvom?
Ivice, paušalac možete biti samo do iznosa od 6mil dinara prometa, nije bitno da li je promet sa domaćim ili stranim klijentima. Limit za ulazak u sistem PDV-a je 8 mil. ali samo u zemlji. Tačnije prihod ostvaren od usluga pruženih prema inostranim klijentima ne ulazi u limit za pdv. Test samostalnosti odnosi se na sve preduzetnike bez obzira da li rade sa domaćim ili inostranim klijentima.
Poštovana Gordana, mene knjigovođa ubeđuje da uplate iz inostranstva ulaze u prekoračenje PDV limita od 8M, tj. da se sabiraju sa svim ostalim prometom, što bi po njemju značilo da ako primim 8M +11din u prethodnih 365 dana, ulazim u PDV, bilo da je sve priliv iz inostranstva ili ne. Ovo mišljenje knjigovođe me zbunjuje i kosi se sa vašim komentarom, pa molim za savet. Inače sam preduzetnik sa ličnom zaradom.
Aleksandre, Zakon o PDV-u član 33. definiše limit od 8 mil. kao limit za ulazak u sistem PDV-a. U poslednjem stavu ovog člana stoji citiram: “Ukupnim prometom iz stava 1. ovog člana smatra se promet dobara i usluga iz člana 28. stav 1. tač. 1) i 2) ovog zakona, osim prometa opreme i objekata za vršenje delatnosti i ulaganja u objekte za vršenje delatnosti za koja naplaćuje naknadu (u daljem tekstu: ukupan promet).”
A u Članu 28. stav1. tačka 1) i 2) stoji citiram: “1) koji je oporeziv PDV; 2) za koji u skladu sa članom 24. ovog zakona postoji oslobođenje od plaćanja PDV;”
Poznavaoci Zakona o PDV-u iz ovoga nedvosmisleno mogu zaključiti da uplate iz inostranstva ne ulaze u limit od 8mil za ulazak u sistem PDV-a.
Postovana Gordana,
i dalje nisam siguran da sam potpiuno razumeo. Znaci ne mogu biti pausalac sa prihodom vecim od 6 miliona dinara. Sa druge strane, ne moram uci u PDV sistem u koliko su svi prihodi iz inostranstva. Ti nastaje jedna rupa ako sam dobro razumeo. Postoji li neki nacin osnivati firmu koja nije u sistemu PDV-a a nije ni pausalno oporezovana?
Pozdrav,
Ivica
Postovana Gordana,
Zanima me odakle imate informaciju da: “Dividenda koju podignete kao osnivač, ne ulazi u osnovicu za godišnji porez na dohodak građana. Znači kada platite porez na dividendu, na taj novac više ne plaćate ništa državi.”
Konsultovao sam se da dve knjigovodstvene agencije koji mi kazu da dividenda ulazi u osnovicu da godisnji porez na dohodak gradjana.
Takodje sam pogledao zakone i nigde ne stoji da je dividenda oslobodjena. Dividenda spada u prihode od Kapitala, koji podlezu oporezivanju za Dohodak gradjana.
Hvala
Igore, član 87. Zakona o porezu na dohodak građana govori o tome koji prihodi ulaze u osnovicu godišnjeg poreza na dohodak građana. Ako pažljivo pročitate ovaj član videćete da prihod od kapitala nigde nije naveden. I još jednom vam potvrđujem da prihod od kapitala ne ulazi u osnovicu na godišnji porez na dohodak građana.
Da li mogu da imam doo i pausalnu firmu na svoje ime, i isplacujem pare sa doo svojoj pausalnoj firmi. Ovo pitam jer trenutno imam pausalnu it firmu i pravi sam pausalac, nemam problem sa novim zakonom. Ali vise nas koji ovako radimo bi hteli da otvorimo zajednicki doo (tj ja bih otvorio ali svi da koristimo) i svako za svoje poslove da prima uplate na doo i prebacuje pare sa doo na svoju pausalnu radnju kao trosak. Ideja nam je da imamo doo sa kojim bi sutra mogli da apliciramo za vece poslove, a da ne napravimo velike dodatne troskove, jer trenutno nemamo potrebe za tim. Interesuje me koliko bi to minimalno kostalo, i da li je uopste moguce da ja prebacujem pare na svoju pausalnu radnju, ili morao onda doo da registruje neko treci
Vladimire, možete imati istovremeno doo i biti preduzetnik. Takođe moguće je da vaša preduzetnička radnja i doo sarađuju. U tom slučaju ukoliko kao preduzetnik primate uplate od doo čiji ste istovremno osnivač imate dodatnu obavezu izrade izveštaja o transfernim cenama i dostavljanja poreskoj upravi. Ovu obavezu imaju sva povezana lica koja međusobno obavljaju određene transakcije, kao u vašem slučaju doo i preduzetnik.
Hvala puno na odgovoru. Imam jos jedno pitanje, bio bi vam zahvalan ako mozete da odgovorite. Postoji limit u podizanju novca do 150 hiljada dinara. Da li ovaj limit vazi i kada prebacujem na ebankingu novac sa pausalne firme na privatni racun. Hvala
Vladimre limit od 150 hiljada dinara važi samo za gotovinske isplate. Bezgotovinski možete prebaciti i veći iznos novca, tj. nema ograničenja.
Poštovana Gordana,
Da li je moguće registrovati doo na kućnu adresu ili recimo u coworking prostoru? Da li ima nekih specifičnosti što se tiče prostora na koji se prijavljuje doo?
Možete registrovati doo na kućnu adresu ili zakupiti virtuelnu kancelariju. Nema nikakvih specifičnosti koje prostor mora da zadovoljava da bi se u njemu registrovalo pravno lice.
Postovani,
hvala na odlicnom tekstu.
Moje pitanje je da li ja kao regularno zaposlen IT-evac u jednoj firmi imam pravo da otvorim D.O.O za usluge koje bih pruzao jednom stranom klijentu, takodje uz puno radno vreme (40 sati nedeljno), posto pretpostavljam da sa takvim kriterijumom ne mogu da prodjem kao pausalac. Ne bi bilo drugih zaposlenih osim mene. Koliki bi bili troskovi poreza procentualno i da li novcem mogu da raspolazem slobodno u bilo kom trenutku u smislu podizanja i koriscenja ili se moraju “pravdati” troskovi?
Poštovani, kao regularno zaposleni na puno radno vreme možete biti zaposleni u jednoj firmi. Možete otvoriti vaš doo i imati stranog klijenta ali u vašem doo ne možete biti zaposleni ukoliko ste već u radnom odnosu u drugoj firmi. Ukoliko već planirate da otvorite doo savetujem vam da raskinete radni odnos sa postojećom firmom i sa njom sklopite ugovor o saradnji izmedju vaše dve firme, vi se zaposlite u vašem doo na puno radno vreme i tako možete raditi sa više klijenata istovremeno, dok sve uplate idu na doo. Ukoliko ispunjavate uslov za kvalifikovano novozaposleno lice, trošak poreza i doprinosa je oko 20% na neto platu. Ukoliko ne ispunjavate pravo na olakšice trošak PiD je 64% na neto platu. Svi troškovi koji su u svrhu obavljanja delatnosti mogu se pravdati.
Da napomenem, u pitanju je posao preko UpWorka.
Postovani,
video sam da se ovde spominju razne vrste troskova kod doo za poreze, dividende, doprinose za zaposlene, ali nisam video da se spominju porezi koji nastaju po OD-O prijavi za doprinose za osnivaca/vlasnika. Da li se ovi doprinosi ne racunaju, tj ne prijavljuju uvek, ili ste ih slucajno ispustili iz price o troskovima vezanim za poslovanje, posto ako sam dobro razumeo iz drugih tekstova ovi doprinosi mogu da budu takodje znatan trosak? Hvala unapred na odgovoru.
Poštovani, kada je osnivač i zakonski zastupnik ista osoba i on je zaposlen u svom privrednom društvu, tada osnivač ne plaća doprinose po ODO prijavi već plaća regularne poreze i doprinose na zaradu. A tekst razmatra upravo opciju kada je osnivač zaposlen u svom doo
Poštovana,
ukoliko bih kao zaposleni u stalnom radnom odnosu otvorio DOO i bio samo osnivač ( 0 zaposlenih ) koji je minimalni trošak PiD koji bih morao mesečno da odvajam i plaćam državi?
Da li bi računovodstvo u firmi u kojoj trenutno radim moglo da vidi prilikom placanja PiD na zaradu da imam otvorenu firmu, tj.da još neka firma uplaćuje ili je to moguće isključivo preko APR-a?
Slaviša, minimalni trošak koji bi morao da plaćaš u svom doo ukoliko si osnivač i zakonski zastupnik bili bi doprinosi na minimalnu osnovicu za oporezivanje. Pošto si već zaposlen u drugoj firmi plaćao bi samo PIO doprinos u visini od trenutno oko 7000 dinara mesečno. Kako bi se ovaj doprinos plaćao svakog meseca tvoj doo mora da podnosi PP ODO poresku prijavu preko portala ePorezi i nakon podnošenja prijave plaća se porez. Računovodstvo u firmi u kojoj radiš ne bi moglo da vidi šta plaćaš od doprinosa u tvojoj firmi, ali svakako obračun u firmi u kojoj si zaposlen se ne menja, jer je zaposlenje i dalje primarni oblik osiguranja i po tom osnovu se plaćaju svi doprinosi i porez na zaradu.
Postovani, koju varijantu za otvaranje firmi predlazete nekom ko prvi put istu otvara, bez stalne baze klijenata, samim tim sa mogucnoscu minimalnih prihoda (u prvo vreme)? Dakle, sta je NAJPOVOLJNIJE, za totalnog pocetnika u poslu?
Nina, za situaciju koju ste opisali najbolji oblik organizovanja je preduzetnik, iz razloga što je mnogo fleksibilniji oblik u odnosu na doo. Takođe u zavisnosti od prihoda koje planirate da ostvarujete možete odabrati da li ćete biti preduzetnik paušalac ili preduzetnik na ličnoj zaradi. Ukoliko su prihodi koje planirate minimalni, npr. ispod 80 hiljada dinara mesečno onda je najbolja opcija preduzetnik na ličnoj zaradi jer tada imate najmanje troškove prema državi u smislu poreza i doprinosa.
Pozdrav,
ja sam zaposlen u jednoj firmi i tamo imam ugovor za stalno. Da li bih pored toga mogao otvorim d.o.o ili preduzetnicku radnju(ne znam sta je od te dve opcije izvodljivo)? U mojoj firmi bih provodio samo par sati dnevno, nema potrebe za 40sat/ned
da li ce oni u firmi znati da ja imam moju firmu osim ako im ja ne budem rekao?
Poštovani, pored stalnog zaposlenja možete otvoriti preduzetničku radnju ili doo, ili čak možete i jedno i drugo. Zakonski je sve dozvoljeno, samo je pitanje šta se vama lično najviše isplati. U firmi u kojoj radite neće znati da imate vašu firmu osim ako im ne kažete, naravno to mogu saznati putem pretrage na APR-u, jer svi podaci o preduzetnicima i doo firmama su javni.
Poštovani,
Planiram da do kraja godine otvorim doo i zaposlim se u njemu kako bih iskoristio povoljnosti u vezi sa zakonom o kvalifikovanim novozaposlenim licima koji važe do kraja godine. Nisam bio zaposlen nijedan dan tokom cele prošle godine, tako da ispunjavam uslov. Zanima me koliko bi me po ovom scenariju koštali ukupni troškovi prema državi za poreze i doprinose ukoliko bih se prijavio na minimalnu platu. I još jedna stvar, da li ću ukoliko se zaposlim u društvu čiji sam osnivač, biti obavezan da podižem svakog meseca platu (zaradu na koju sam prijavljen) ili postoji mogućnost da se ona samo obračuna i ostane na računu jer mi ne bi odgovaralo da podižem zaradu sve dok se posao ne razradi. Kao osnivač, uplatio bih na samom startu pozajmicu firmi kako bi mogla da podmiruje troškove do prvog posla. Hvala Vam unapred na odgovoru!
Poštovani, ukupni troškovi za porez i doprinose na minimalnu platu sa poreskim olakšicama za kvalifikovano novozaposleno lice iznose oko 6.000 dinara. Ove troškove biste morali da plaćate svakog meseca prilikom obračuna zarade. Takođe obaveza je i da se neto plata isplaćuje do kraja tekućeg meseca za prethodni mesec. Naravno možete uplatiti pozajmicu pa na taj način izmirivati obaveze dok ne dodjete do prvih prihoda.
Postovani,
interesuje me ako neko nije bio zaposlen cele 2019 i hoce sad da otvori doo,da li je dovoljno da ode u Biro i uzme potvrdu samo ili je morao biti prijavljen na birou sve to vreme.Hvala.
Milane, lice koje nije bilo zaposleno cele 2019. godine treba da ode u PIO fond i izvadi Uverenje o istoriji prijava na osiguranje, gde se vide sve prijave na osiguranje i to je dokaz za ostvarivanje olakšica. Za ovu vrstu olakšica nije potrebno da se lice vodi na birou za zapošljavanje.
Poštovanje,
Interesuje me šta predlažete u vezi osnivanja firme za posao predavanje stranog jezika strancima?
Recimo da je mesečna zarada predavača izmedju 500 i 1000 evra mesečno i da želi da otvori firmu.
Naravno, cilj je što manje plaćanje dažbina. 🙂
U vašem slučaju mislim da se najviše isplati da budete preduzetnik na ličnoj zaradi, za visinu prihoda koju ste naveli. Još ukoliko ste bili na zavodu za zapošljavanje duže od 6 meseci, ukoliko se registrujete do kraja 2020.g možete ostvariti i olakšice. Više o tome pročitajte ovde: Otvaranje preduzetničke radnje posle 01. januara 2019. godine – poreske olakšice
Postovani da li kao DOO koji radi u delatnosti IT, moze da investira dobit u neku drugu delatnost?
Ako je dobit 0, porez je 0, placa se samo doprinos i porez za zaposlenog(vlasnika)?
Hvala vam puno na odgovoru.
Nemanja, ukoliko vaša firma ostvaruje dobit, naravno da možete investirati u drugu delatnost, ali ta investicija vas ne oslobađa plaćanja poreza na dobit od 15%, jer se u tom slučaju investicija ne knjiži kao trošak, i dobit u bilansu uspeha ostaje da postoji kao takva.
Postovani zainteresovan sa za otvaranje DOO, bavim se IT-jem.
Citao sam negde da mogu da registrujem sporednu delatnost, sve dokle ona nema vece prihode od primarne. U ovom slucaju primarna delatnost bi bila sektor M (Stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti).
Pitanje je da li bi mogao da registrujem sporednu delatnost poljoprivredu (Sektor A), pa da na taj nacin rasporedim dobit DOO u sporednu delatnost?
Poštovani, sporednu delatnost ne morate posebno registrovati, kod APR-a registruje se samo osnovna delatnosti, a vi se možete baviti svim ostalim dozvoljenim delatnostima.
Postovani,
da li je uredu da DOO ima samo jednu firmu koja ga placa (po 1 uplata svaki mesec) od oko 3500eur? Ili bi drzava i u tom slucaju videla to kao platu i eventualno kaznila kao kod pausala ili je to uredu? Naravno troskovi bi se pravdali i placao porez na dobit itd…
Vladimire, to je potpuno u redu. Kazne ovde nema, jer doo ne podleže testu samostalnosti. Zato je većina i prešla na doo, nakon uvođenja testa samostalnosti.
Zdravo.
Mene interesuje koliko bi bili moji troskovi (pod uslovom da otvorim d.o.o), ako bih zaradjivao 1 652 000 dinara mesecno. Na taj iznos umanjim 15 posto (1 404 200), pa onda na taj umanjen iznos umanjim jos 15 posto, sto onda dodje 1 193 570, je l sam u pravu? Ja bih bio jedini zaposleni (direktor), i realno necu imati nikakve troskove sem interneta. Koja bi mi bila najisplativija solucija? Hvala
Ukoliko niste zaposleni u vašem doo, imate mesečni trošak doprinosa na najnižu osnovicu, trenutno taj trošak je oko 8.500 dinara. Računica koju ste naveli je tačna u slučaju da niste zaposleni u vašem doo. Najisplativija solucija zavisi od više faktora a ne samo prihoda, tako da na osnovu ovoga što ste naveli ne mogu vam reći šta bi za vas bilo najisplativije.
Hvala puno na odgovoru.
Sta vi po vama bila najisplativija opcija ako ocekujem prihode (od jedne iste firme i isti iznos mesecno) u visini od 1 652 000 din?
Hvala puno!
Pozdrav! Ja sam paušalac (scenografske usluge), a želela bih da pokrenem i proizvodnju donjeg veša. Da li postoji mogućnost da otvorim još jednu paušalnu firmu za te namene i da li onda plaćam poreze duplo ili kao već samozaposlena u prvoj imam manje obaveze? Ili, da u drugoj budem preduzetnik sa platom i možda sa manjim doprinosima jer se vodim kao zaposlena u drugoj? Ako je to nemoguće, koja mi je najbolja varijanta za ovu dodatnu drugu delatnost? Hvala vam što nam pomažete savetima, puno znači!
Dano ne možete imati dve paušalne agencije, samo jednu. Novi posao možete pokrenuti i preko postojeće agencije, ali kada predjete 6mil prihoda morate da počnete da vodite knjige. Druga opcija je da za novu delatnost otvorite doo.
Postovani,
stalno sam zaposlena u firmi koja placa pune poreze i doprinose na moju platu, onih skoro 70% ili koliko vec. Pored toga imam opciju za dodatni posao i treba da nadjem nacin da mi se to placa a da ne moljakam svakog meseca nekoga da mi izvlaci pare. Da li bih mogla da otvorim pausal firmu i da me placaju preko nje? Da li tu postoje neke olaksice za porez jer firma u kojoj radim vec placa pune poreze na moju platu? Da li prema novim propisima mogu da imam samo jednog, da kazem Klijenta, koji mi uplacuje novac na pausal firmu? Hvala i pozdrav.
Tijana, možete otvoriti paušal i na taj način raditi sa klijentom, pod uslovom da prolazite test samostalnosti. Savetujem vam da pre otvaranja objektivno prodjete kroz stavke testa samostalnosti za tog klijenta i utvrdite da li prolazite ili ne. Pošto ste već zaposleni nećete plaćati zdravstveno i nezaposlenost kao preduzetnik. Moraćete da plaćate PIO i porez. Ukoliko firma u kojoj stalno radite već plaća PIO na max osnovicu doprinosa, vi na kraju kalendarske godine možete tražiti povraćaj više plaćenog PIO doprinosa za svaki mesec, ali ne možete automatski umanjiti plaćanje.
Poštovanje,
Šta je trenutno najisplativije otvoriti ako ste radnik preko interneta, konkretno, predajete jezik strancima i radite za jednu stranu firmu?
I koliko bi ukupno moralo da se izdvoji mesečno za porez i doprinose ukoliko su primanja oko 100 hiljada dinara?
Hvala.
Pod uslovom da prolazite test samostalnosti, za prihode ispod 100.000 dinara najisplativije je otvoriti preduzetnika sa ličnom zaradom.
Postovani,
Radio sam na brodu u proslosti i sada opet dobijam ponude.
Ponude su uvek u bruto iznosu, bez placenih doprinosa, poreza bilo gde, za radno vreme od 12 sati, 7 dana nedeljno sa utvrdjenim vremenskim periodom trajanja ugovora. Najcesce je u pitanju mesec dana i onda se potpisuje novi ugovor u zavisnosti da li sam potreban opet. Ponude su uglavnom kratkorocne prirode, znaci nudi mi se jedna do dve rotacije ukupno.
Hteo bih da registujem Pausal pod sifrom 7112-inzenjerske usluge. Ja se bavim izradom baza podataka i narudzbama za rezervne delove potrebne za brod. Znaci nisam tipican pomorac. Oni me karakterisu kao pomocno tehnicko osoblje i u ugovoru sam samozaposlen.
Problem je sto sam relativno blizu da padnem test samostalnosti:
1.
Radno vreme, odustvo
PADAM
2.
Koriscenje prostorije za rad
PADAM
3.
Organizacija strucnog osposobljavanja
PROLAZIM, sve potrebne sertifikate placam i pribavljam sam o svom trosku
4.
Rad preko agencije za zaposljavanje
PADAM, mene uvek angazuje agencija za zaposljavanje, sa njima potpisujem ugovor o radu i tu se definise kod kod klijenta i na kom brodu cu da radim
5.
Da li obezbjuju alat za rad
PADAM, radim na njihovom softveru i racunaru
6.
70% prihoda dolazi od istog poslodavca
Mozda padam, zavisi da li cu menjati posao u toku godine
7.
Rizik u vezi sa ne ispunjavanjem radnih obaveza
PROLAZIM, ako ne ispunjavam radne obaveze dobicu otkaz i to stoji u ugovoru
8.
Zabrana rada sa drugim klijentima
PROLAZIM, Ne postoji zabrana rada sa drugim klijentima ali za period koji provedeem na brodu jasno je da ne mogu da radim sa drugim klijentima
9.
130 dana u jednoj godini
PROLAZIM, retko radim toliko u jednoj godini ukupno
Kako je najbolje regulisati moj radni odnos?
Hvala
Adam
Adame, prema ovome što ste naveli, prilično sam sigurna da padate test samostalnosti, i vrlo je rizično raditi kao preduzetnik. Jedino što vam preostaje je da radite kao fizičko lice i platite pune poreze i doprinose na prilive koje ostvarujete. Naravno sa tim je problem što veliki % vašeg priliva odlazi na porez i doprinose.
Postovani,
Da li je moguce osnovati dve pausalne agencije od istog lica? Ako jeste da li bi se duplirali izdaci za zdravstvo i PIO?
Saša, nije moguće da jedno isto fizičko lice ima dve paušalne agencije. Fizičko lice se registruje kao preduzetnik kod APR-a, a preduzetnik je i dalje fizičko lice, tako da se možete registrovati samo jednom.
Postovani,
Da li ovo znaci da kao doo ako opravdam 100% troskova, znaci primos = troskovi, ne placam porez?
Tako je, upravo to znači.
Da li je moguće biti preduzetnik , i vršiti poslovanje prvenstveno pružanje usluga (servis klimatizacije i grejanja) a pored imati i DOO (npr biti direktor) gde bi se prvenstveno bavila trgovnom uređaja. Ideja je jednostavna, trenutno sam paušalac i ne prelazim limit za knjigaše ili PDV, koji bi vrlo brzo prešao kada bi prodavao preko preduzetničke radnje.
Tomislave, moguće je da jedno lice istovremeno bude i preduzetnik i direktor u doo.
Poštovani,
da li je ovo tačno?
Domaće pravno lice A osnovalo je drugo privredno društvo B. Privredno društvo B ostvarilo je dobit i privrednom društvu A, svom matičnom licu, isplaćuje novac kao učešće u ostvarenoj dobiti (dividendu).
Članom 25 Zakona o porezu na dobit pravnih lica predviđeno je da su dividende i učešća u dobiti koja jedno pravno lice ostvari od vlasništva u drugom pravnom licu izuzeti od plaćanja poreza na dobit.
Poštovani Vladimire, prilikom isplate dobiti pravnom licu A od strane pravnog lica B, gde su oba pravna lica rezidenti Srbije ne postoji obaveza plaćanja bilo kakvog poreza. Ova isplata ima tretman isplate dividende, obzirom da je pravno lice A vlasnik pravnog lica B, i u tom slučaju se ne plaća porez na dividendu. Ali naravno pravno lice B je pre toga već platilo porez na dobit u visini od 15%. Onog trenutka kada osnivači fizička lica budu želeli da podignu dividendu iz pravnog lica A, moraće da plate 15% poreza na dividendu.
Postovanje. Preduzetnik sam koji vodi knjige. Imam nameru da obavljam drugu delatnost u drugoj industriji i tom prilikom bih zeleo da otvorim DOO posebno samo za tu industriju. Da li, ako registrujem DOO (i on ceka da bude upotrebljen, dakle ne obavljam nikakvu delatnost s njim sve dok se “ne ukaze prilika”), placam neke poreze, doprinose, imam nekih mesecnih troskova? (Pritom, sve poreze i diprinose vec svakako placam kao preduzetnik). Dakle, da pojednostavim pitanje… 🙂 … Ako otvorim DOO, i on samo cuci i ceka (nemam nikakvih prometa, priliva ili bilo kakve akcije s njim), da li imam neke mesecne troskove i poreze vezano za taj DOO? Hvala 🙂 …
Poštovani Dušane, minimalni trošak za doo, ukoliko on ništa ne radi (nema zaposlenih), jeste plaćanje doprinosa za osnivača ukoliko je osnivač istovremeno i direktor. Na minimalnu osnovicu za doprinose plaća se PIO doprinos u visini od 25,5% i doprinos za zdravstveno u visini od 10,30%. Trenutno taj trošak iznosi oko 10.000 dinara mesečno.
Sa druge strane, ukoliko je osnivač jedna osoba, a direktor druga, ne postoji obaveza plaćanja doprinosa za osnivača. Ali u ovom slučaju postoji obaveza plaćanja naknade za direktora, pa samim tim i poreza i doprinosa na tu naknadu. Ne postoji odredjen minimalni iznos naknade za diretora, pa teoretski to može biti i 1.000 dinara mesečno.
Postovana, ako sam direktor-osnivac svog DOO preduzeca, koliki je procenat poreza i doprinosa na platu koju formiram? Isto kao za svakog zaposlenog? Dali ste primer da plata moze da bude 1000 dinara, ali od toga realno na mesecnoj bazi ne moze da se zivi.
Osnivač koji je zaposlen u svom doo plaća iste poreze i doprinose na platu kao i bilo koji zaposleni. Neto platu pomnožite sa koeficijentom od 1,63 i dobićete ukupan trošak koji firma ima za vašu platu.
Poštovani,
Da li postoji neki poreski ekvivalent PDV-u kod firmi koje nisu u sistemu PDV-a?
Konkretno, firma posle nekoliko godina poslovanja mora da uđe u sistem PDV-a. Da li to znači da će plaćati još 20ak % poreza VIŠE nego do tada?
Ili postoji neka vrsta poreza koja se za firme u sistemu PDV-a ne obračunava?
Glavna briga mi je zapravo naša cena za potrošača, odnosno da li će ona morati da poraste, da bi mogli da kompenzujemo eventualno dodatni porez.
Hvala puno!
Pozdrav
Poštovani, firma ulazi u sistem PDV-a kada pređe limit od 8 miliona prihoda u zemlji u poslednjih 365 dana. To je jedini uslov. Firma ne ulazi u PDV nakon nekoliko godina poslovanja po automatizmu. Bitan je samo promet i to u zemlji, promet u inostranstvu ne ulazi u limit za PDV. Takodje, ne postoji poreski ekvivalent PDV-u.
Interesuje me Dali ja kaopausalac mogu da otvorim preduzetnicku radnju Dali tada imam pravo kao pauslac za firmu koja jeste pausaln Ili gubim sva prava pausala
Ružice, ukoliko ste trenutno paušalac, vi već jeste preduzetnik. Fizičko lice može da se registruje kao preduzetnik samo jednom, tj može da ima samo jednog “preduzetnika”. Način oporezivanja tog preduzetnika – paušalno ili u dvojnom knjigovodstvu je ono što se posmatra sa aspekta plaćanja poreza. Tako da možete biti ili paušalac ili u dvojnom knjigovodstvu, ne može i jedno i drugo na istu osobu.
Poštovani,
ukoliko kao direktor D.O.O-a sebi na mesečnom nivou isplaćujem platu u visini od 1.000.000din neto, koji bi bili bruto troškovi za tu platu?
Takođe me interesuje koliki bi bio godišnji porez na dohodak za ovu visinu plate?
Da li su onda PiD i porez na dohodak svi troškovi koji bi bili vezani za DOO ili postoje još neki dodatni troškovi?
Poštovani,
na neto platu od 1.000.000 dinara mesečno, porez i doprinosi iznosili bi 267.000 dinara mesečno. Prema trenutno dostupnim informacijama u vezi limita za godišnji porez na dohodak građana, vaš godišnji porez bio bi oko 1.090.000 dinara, za navedenu visinu plate.
Dodatni troškovi za doo bili bi plaćanje eko takse – 5000 dinara godišnje, održavanje tekućeg računa, knjigovodstvo, i eventualni dodatni troškovi nabavke opreme npr. i sl.
Postovana,
Da li mozete da mi kazete ako imam DOO firmu i promet za godinu dana veci od 8 Miliona i imam prihode iz inostranstva , da li placam PDV?
Ako angazujem pausalnu agenciju kao izvodjaca radova za moj DOO da li prilikom isplate placam PDV?
Da li inistrana firma placa PDV u svojij zemlji( zemlja EU) ili mozda neki dodatan porez?
Đorđe, u situaciji koju ste opisali vaš doo ne mora da plaća pdv ako ima promet sa inostranstvom veći od 8 miliona.
Paušalac nikako ne može biti u PDV-u tako da kada paušalcima plaćate usluge ne plaćate PDV.
Inostrana firma u EU radi tzv. interni obračun PDV-a i ne plaća PDV ako jeste u PDV sistemu u svojoj zemlji, odnosno plaća PDV ukoliko nije u PDV sistemu.
Poštovani, zanima me kako se zove ured gdje bi se plaćao mjesečni i godišnji porez, da li je moguće izvršiti uplatu online i preko koje platforme, unaprijed hvala.
Poštovani, bilo koja vrsta poreza se plaća tako što se prvo podnese poreska prijava preko portala Poreske uprave koji se zove ePorezi. Za sve oblike poreza i način plaćanja možete se obratiti ili direktno poreskoj upravi i preko poreskog savetnika.
Imam jednu nedoumicu i značilo bi mi stručno mišljenje. Da bi bilo lakše za objasniti, postaviću pitanje kroz primer. Hteo bih da saznam da li je dole navedena stvar izvodljiva:
– uzmimo paušalca sa preduzećem s nazivom A, koji je blizu da pređe godišnju granicu od 6,000,000 dinara u drugoj polovini 2022. godine
– pre nego pređe tu granicu, preduzetnik gasi preduzeće A, otvara preduzeće B u paušalnom obliku, nastavlja da radi kao paušalac i izbegava potrebu da vodi knjige
– tokom prve polovine 2023. godine ponovo mu se godišnja primanja približavaju granici od 6,000,000 dinara
– pre nego sto pređe tu granicu, paušalac radi istu stvar kao prošli put, zatvara preduzeće B, pa potom otvara preduzeće C i nastavlja da radi kao paušalac
…
– svaki put kad se približi granici od 6,000,000 dinara, paušalac zatvara trenutno preduzeće i otvara novo (isto u paušalnom obliku)
Da li poreska može da pravi problem zbog ovoga?
Poštovani, preduzetnik može da se zatvori i ponovo otvori kod APR-a. Međutim što se tiče prometa i obavljanja poslovanja, smatra se da preduzetnik posluje u kontinuitetu prethodnih 18 meseci. Što znači da, ukoliko osnujete novog preduzetnika, sa aspekta poreske prihod koji ste ostvarili sa preduzetnikom koji je brisan iz registra pripisuje se prihodu novog preduzetnika, tako da ništa ne dobijate brisanjem preduzetnika i otvaranjem novog.